Financirani programi rada s darovitim učenicima 2013/2014

Odgovor na ovaj zahtjev jako kasni. Po zakonu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Zagreb je trebao odgovoriti do (detalji). Možete ih požuriti tako da pošaljete požurnicu.

Za: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Zagreb

Ovdje je ovo TJV objavilo odobreno financiranje rada s darovitim učenicima: https://mzo.gov.hr/vijesti/odluka-o-fina... .

Zahtijevam pristup informacijama o sljedećem:

1. opise svih 146 projekata koji su dostavljeni ovom TJV, a na osnovi kojih se odobrilo financiranje
2. dokument kojim se definira nadzor izvršenja, odnosno utroška odobrenih financijskih sredstava
3. Internetski link na kojem će biti objavljena izvješća o izvršavanju financiranih projekata

Zahtijevane informacije su u posjedu ovog TJV i svejedno je u kojem obliku osigura pristup (mail, internet, pošta). Za omogućavanje pristupa ovim informacijama nije potrebno sačiniti nikakvu analizu, obavljati dodatni posao niti stvarati nove informacije. Zahtijevam odgovor po navedenim točkama 1-3, najbolje u obliku proračunske tablice, ali nije obvezno.

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić

Za: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Zagreb

Ukoliko u roku od 5 (pet) radnih dana ne dobijem odgovor na ovaj moj zahtjev, poslat ću predstavku Povjerenici za informiranje.
Ujedno se ispričavam na omaški u naslovu (koji se ne može ispraviti): nije 2013/2014. nego je ispravno 2023/2024.

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Zagreb

Poštovani gospodine Mađariću,

 

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih zaprimilo je Vaš zahtjev za
pristup informacijama.

 

U privitku elektroničke pošte dostavljamo Vam Rješenje o istom.

 

S poštovanjem,

 

 
[1]cid:[email protected]  
   

Službenik za informiranje

e: [2][MZOS e-mail za zahtjeve]

Donje Svetice 38, 10000, Zagreb

mzom.gov.hr

 

 

References

Visible links
2. mailto:[MZOS e-mail za zahtjeve]

Za: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Zagreb

Povjerenica je 14.1.2026. donijela rješenje o djelomičnom usvajanju moje žalbe, po čemu zahtijevam da ovo TJV postupi u zakonskom roku:

REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOV ANJA I MLADIH
KLASA:
URBROJ:
Zagreb,
UP/I-004-0 l /25-01100005
533-01-26-0005
3. veljače 2026.
Miroslav Mađarić

10 000 Zagreb
PREDMET: Zahtjev za pristup informacijama- Miroslav Mađarić
- rješenje Povjerenika za informiranje, dostavlja se
Poštovana,
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih zaprimilo je dopis Povjerenika za informiranje (KLASA:
UP/II-008-07/25-01/256, URBROJ: 401-01111-26-4) ·kojim se dostavlja rješenje Povjerenika za
informiranje (KLASA: UPirr-008-07/25-011256, URBROJ: 401-01/11-26-6) od 14. siječnja 2026.
godine, a vezano uz Vašu žalbu izjavljen u na Rj􀁯šenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih
(KLASA: UP/I-004-01125-01100005, URBROJ: 533-01-25-0001) od 21. veljače 2025. godine.
Sukladno članku 121. Zakona o općem upravnom postupku (NN 4 7/09, l l0 /21) u privitku ovog dopisa
dostavljamo Vam navedeno rješenje Povjerenika za informiranje.
S poštovanjem,
Pri vitak:
Kao u tekstu.
Dostaviti:
I. Naslovu na adresu.
2. Pismohrani, ovdje.
111 mlllllll􀀌lllllll􀀍􀀍􀀎􀀎􀀏􀀐􀀌􀀑􀀒􀀒 llllllllllllllllllllllll
REPUBLIKA HRVATSKA
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
KLASA: UP/11-008-07/25-01/243
URBROJ: 401-01/11-26-6
Zagreb, 14. siječnja 2026.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o
pravu na pristup informacijama {"Narodne novine", broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe
Miroslava Mađarića iz Zagreba, xxxxxxxxxxxxxxxx, izjavljene protiv
rješenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih KLASA: UP/1-004-01/25-01/00005,
URBROJ: 533-01-25-0001 od 21. veljače 2025. godine, u predmetu ostvarivanja prava na
pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih KLASA: UP/1-004-
01/25-01/00005, URBROJ: 533-01-25-0001 od 21. veljače 2025. godine.
2. Djelomično se omogućava Miroslavu Mađariću pravo na pristup preslikama 146
prijavnih obrazaca projekata osnovnih i srednjih škola za rad s darovitim učenicima
navedenih u Odluci o financiranju projekata prijavljenih na Javni poziv za sufinanciranje
projekata rada s darovitim učenicima u osnovnim i srednjim školama u školskoj godini
2023./2024. na način da se na istima prekriju telefonski brojevi fizičkih osoba i privatne
adrese elektroničke pošte te se u tom dijelu zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Odbija se zahtjev za pristup informacijama Miroslava Mađarića u dijelu u kojem je
zatražio da mu se dostavi poveznica na mjesto na kojem će biti objavljena izvješća o
izvršavanju financiranih projekata.
4. Predmet se vraća Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih na ponovni postupak u
dijelu kojim je zatražen dokument kojim se definira nadzor izvršenja, odnosno utroška
odobrenih financijskih sredstava
5. Nalaže se Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih da postupi sukladno točki 2.
izreke ovog 􀃗ešenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog 􀃗ešenja.
Obrazloženje
Osporenim rJesenjem Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (dalje u tekstu:
prvostupanjsko tijelo) odbijen je zahljev za pristup informacijama Miroslava Mađarića (u
daljnjem tekstu: žalitelj) od 8. travnja 2024. godine kojim se traže informacije vezane uz
projekte osnovnih i srednjih škola za rad s darovitim učenicima kojima je u školskoj godini
2023./2024. odobreno financiranje, temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o
pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da žalitelj očito zloupotrebljava
pravo na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je
apsolutno neprihvatljivo obrazloženje privatnosti koje koristi prvostupanjsko tijelo te da je ono
samo izgovor jer programi ne sadrže osobne podatke korisnika programa (djece), nego
podatke tijela javne vlasti čiji djelatnici nemaju pravo na privatnost osobnih podataka. Nadalje,
navodi da prvostupanjsko tijelo u svojem obrazloženju imputira učestalost podnošenja
zahtjeva, a on je 12 zahijeva podnio u razdoblju više od godinu dana i s prosjekom razmaka
od 30,75 dan, a pri tom prvostupanjsko tijelo nije na niti jedan zahtjev dalo potpun odgovor te
mu je i u predmetnom zahtjevu zakašnjenje odgovora bilo 308 dana. Također, žalitelj netočnim
smatra navod prvostupanjskog tijela da podnosi sadržajno slične zahtjeve koji su već bili
predmet razmatranja i rješavanja. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom
Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu
informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne
vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije
dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima
ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom od 8. travnja 2024. godine zatražio
od prvostupanjskog tijela informacije vezane uz Odluku o financiranju projekata prijavljenih na
Javni poziv za sufinanciranje projekata rada s darovitim učenicima u osnovnim i srednjim
školama u školskoj godini 2023./2024., dostupnu na povezmc1
https:/lmzotikQov.hr/vijesti/odluka-o-financiranj-tH?rojekata-!JfHavljenih-na-javni-po.ziv.:za;,.. --􀀒-􀀓-,
sufinanciranje-projekata-rada-s-darovitim-ucenicima-u-osnovnim-i-srednjim-skolama-uskolskoj-
godini-2023-2024/5929. Predmetnim zahljevom žalitelj je zatražio sljedeće: 1. opise
svih 146 projekata koji su dostavljeni prvostupanjskom tijelu, a na osnovi kojih je odobreno
financiranje, 2. dokument kojim se definira nadzor izvršenja, odnosno utroška odobrenih
financijskih sredstava i 3. internetski link na kojem će biti objavljena izvješća o izvršavanju
financiranih projekata.
Nadalje, utvrđeno je da je žalitelj dana 5. siječnja 2025. godine Povjereniku za informiranje
izjavio žalbu zbog nepostupanja prvostupanjskog tijela po predmetnom zahtjevu, a navedeni
postupak je obustavljen, s obzirom da je prvostupanjsko tijelo o zahtjevu odlučilo rješenjem
KLASA: UP/1-004-0 1/25-0 1/00005, URBROJ: 533-0 1-25-000 1 od 2 1. veljače 2025. godine.
Također, utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo pobijanim rJešenjem od 2 1. veljače 2025.
godine odbilo predmetni zahtjev temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o
pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da žalitelj očito zloupotrebljava
pravo na pristup informacijama.
U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se da se zahljevom potražuje informacija koja se
odnosi na 146 prijavnih obrazaca za provedbu projekata rada s darovitim učenicima u
osnovnim i srednjim školama u školskoj godini 2023./2024., koji skupno predstavljaju
dokumentaciju od više od tisuću stranica, a koja, između ostalog, sadrži osobne podatke
dionika u projektima za čiju pripremu je potreban razmjeran utrošak vremena te sredstava kako
bi se navedena informacija mogla adekvatno prilagoditi za pružanje pristupa istoj. Nadalje, u
rješenju je pobrojano 12 zahtjeva koje je žalitelj podnio prvostupanjskom tijelu u 2024. godini
na temelju čega ono zaključuje da žalitelj učestalo podnosi zahtjeve koji su sadržajno slični
zahtjevima koji su već bili predmet razmatranja i rješavanja te se navodi da na većinu njih
žalitelj iz nezadovoljstva podnosi žalbe, zahtijeva dopune informacija, ispravke informacije ili
izlaže način na koji je prvostupanjsko tijelo trebalo riješiti predmetne zahijeve. Također, navodi
se da je zlouporaba prava u konkretnom slučaju nužna mjera kako bi se prvostupanjsko tijelo
zaštitilo od ponavljajućih zahtjeva podnesenih od strane žalitelja koji očito ne postupa s ciljem
pribavljanja informacija od javnog značaja. Prvostupanjsko tijelo smatra da žaliteljevo
korištenje instituta prava na pristup informacijama kolidira s javnim interesom zbog kojeg
navedeni institut postoji, ali ujedno predstavlja i obezvrjeđivanje njegova cilja i svrhe te da
svako daljnje omogućavanje zlouporabe odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama ima
za posljedicu neopravdano opterećivanje rada i funkcioniranja prvostupanjskog tijela,
predstavlja prepreku učinkovitom radu tijela i u suprotnosti je s načelima pravičnosti i pravne
sigurnosti. Prvostupanjsko tijelo ističe da prilikom rješavanja velikog broja zahtjeva za pristup
iAformacijama, a u konkretnom slučaju je riječ o 146 prijavnih obrazaca, postoji mogućnost da
prava stranaka u drugim postupcima kod tijela javne vlasti ne budu adekvatno zaštićena te
može doći i do zastoja u radu tijela javne vlasti i na taj način ograničavanja drugih korisnika
zbog neobavljanja redovnog posla.
S obzirom na zakonsku osnovu donošenja pobijanog rješenja, od prvostupanjskog tijela
zatraženo je da sa spisom predmeta za potrebe drugostupanjskog postupka dostavi sve
žaliteljeve zahijeve zaprimljene u 2024. te preslike Upisnika o zahtjevima, postupcima i
odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija (dalje
u tekstu: Upisnik) za 2023. i 2024. godinu.
Uvidom u navedeno utvrđeno je da je u 2023. godini prvostupanjsko tijelo zaprimilo 1 08
zahtjeva za pristup informacijama, od čega su 2 zahtjeva podnesena od strane žalitelja.
Nadalje, utvrđeno je da je prvostupanJsl<o tijefo u 2024. godini, do 8. travnja; odnosno dana
podnošenja predmetnog zahtjeva, zapri 􀀅 ilo njih ukupno 32, od čega je žalitelj podnio sedam
zahtjeva (uključujući i zahijev koji je pre􀀄met ovog postupka).
Nadalje, utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo prilikom utvrđivanja zlouporabe prava na
pristup informacijama u obzir uzelo svih 12 zahtjeva koje je žalitelj podnio tijekom 2023. i cijele
2024. godine, odnosno i zahtjeve koje je žalitelj podnio i nakon zahtjeva koji je predmet ovog
postupka. Međutim, prilikom utvrđivanja činjenica i okolnosti, potrebno je razmatrati one
činjenice i okolnosti koje su postojale u trenutku podnošenja zahtjeva o kojem se odlučuje.
Činjenica je da je prvostupanjsko tijelo odlučivalo o predmetnom zahijevu nakon proteka dužeg
vremenskog razdoblja tijekom kojeg se žalitelj drugim zahtjevima za pristup informacijama
obraćao tijelu javne vlasti, međutim podnošenje tih drugih zahtjeva prvostupanjsko tijelo
pogrešno je uzelo u obzir prilikom donošenja prvostupanjske odluke.
Također, uvidom u dostavljeno utvrđeno je i da je većina žaliteljevih zahijeva podnesenih u
promatranom razdoblju, riješena donošenjem obavijesti iz članka 23. stavka 1. točke 6. i stavka
2. Zakona o pravu na pristup informacijama, ili donošenjem rješenja o odbacivanju zahtjeva
na temelju odredbe članka 23. stavka 5. istog Zakona.
Daljnjim uvidom u dostavljenu dokumentaciju, razmotren je sadržaj zahijeva podnesenih od
strane žalitelja, te je utvrđeno da se njima ne traže iste ili istovrsne informacije, kao što
prvostupanjsko tijelo navodi.
U žalbenom postupku kao mjerodavno pravo razmatrana je odredba članka 23. stavka 6. točke
5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti
rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili
više fi.mkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a
osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva
kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja raqa i redovitog funkcioniranja
tijela javne vlasti.
Kod utvrđivanja zlouporabe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice
i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je
propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te
međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe.
Razmatrajući sadržaj zahtjeva koji je predmet postupka, kao i ranije zahtjeve žalitelja,
Povjerenik za informiranje smatra da broj podnesenih zahtjeva žalitelja, kao ni njihov sadržaj,
nisu takvi da bi ulazili u doseg odredbe članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup
informacijama, odnosno rješavanje žaliteljevih zahtjeva ne može dovesti u pitanje redovito
funkcioniranje prvostupanjskog tijela.
Osim toga, iz spisa predmeta nisu vidljivi niti subjektivni elementi zlouporabe, jer žalitelj u
svojim zahtjevima ne postupa protivno načelu međusobne suradnje i poštovanja iz članka 9.a
Zakona o pravu na pristup informacijama.
Također, iz spisa predmeta ne proizlazi da je prvostupanjsko tijelo pokušalo primijeniti odredbe
članka 19. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno tražilo naknadu stvaranih
materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, a s obzirom da smatra kako je u
konkretnom slučaju riječ o voluminoznom zahtjevu.
Vezano uz navode prvostupanjskog tijela iz osporenog rješenja da se zahtjev žalitelja odbija
jer se očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, valja istaknuti da je zlouporaba
prava sukob'prava-kodsnika prava n·a·pristu·p· rrlformacijama....i same svrhe Zakona, cio koje"g:-dolazi
u određenom trenutku kada korištenje tim pravom, koje je do nekog trenutka procesno
i materijalno opravdano, primjerice zbog toga što se pravo ostvaruje na način na koji to
određuju procesne odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno podnošenjem
zahtjeva za pristup informacijama, dolazi u sukob sa svrhom i ciljem zakonskog uređenja
prava na način da se postupanje korisnika pri raspolaganju navedenim pravom negativno
odražava na prava i dužnosti trećih osoba. Dakle, zlouporabu prava na pristup informacijama
može se identificirati u situacijama kada pojedini korisnik prava na pristup informacijama, pod
određenim okolnostima, ugrožava, ometa ili onemogućava korištenje prava drugih, čineći to
osobno ili putem drugih korisnika koji od istog tijela javne vlasti učestalim zahtjevima traže
informacije.
Slijedom navedenoga, u žalbenom postupku, uvidom u cjelokupan prvostupanjski spis
predmeta, uključujući i podatke o zahtjevima za pristup informacijama podnesenima od strane
žalitelja u 2023. i 2024. godini te uzimajući u obzir navode žalitelja iz žalbe, a posebno navode
iz osporenog rješenja, utvrđeno je da prvostupanjsko tijelo nije potpuno i točno utvrdilo
činjenično stanje u prvostupanjskom postupku, odnosno nije pružilo valjane dokaze i prikazalo
činjenice iz kojih bi se nesumnjivo moglo utvrditi da je u konkretnom slučaju primjenjiva
odredba članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Prvostupanjsko tijelo je sa spisom predmeta dostavilo tražene informacije koje se odnose na
točku 1. zahtjeva, odnosno dostavilo je prijavne obrasce za provedbu projekata rada s
darovitim učenicima u osnovnim i srednjim školama u školskoj godini 2023./2024., i to njih 146
podnesenih od strane osnovnih i srednjih škola iz Odluke dostupne na poveznici
https://mzom . gov. hr/vijesti/odluka-o-f inanciranju-projekata-prijavljenih-na-javni-poziv-zasufinanciranje-
projekata-rada-s-darovitim-ucenicima-u-osnovnim-i-srednjim-skolama-uskolskoj-
godini-2023-2024/5929
U žalbenom postupku izvršen je uvid u zatražene informacije, pri čemu je utvrđeno da prijavni
obrasci sadrže opise prijavljenih projekata, podatke o školama nositeljima projekata te, ako je
primjenjive, podatke o projektnim partnerima (druge odgojno-obrazovne ustanove, ustanove
visokog obrazovanja, udruge, instituti i dr.).
Nadalje, prijavni obrasci sadrže osobne podatke fizičkih osoba koje sudjeluju u provedbi
projekata, uključujući imena i prezimena ravnatelja i zaposlenika škola, bilo u svojstvu voditelja
projekta ili drugih uključenih osoba. Za voditelje projekata dodatno se navode podaci o
zanimanju te kontaktni podaci, uključujući adresu elektroničke pošte i broj telefona, pri čemu
su uglavnom navedene službene adrese elektroničke pošte, odnosno one koje koriste
službenu domenu odgojno-obrazovne ustanove, dok su u pojedinim slučajevima navedene i
privatne adrese, odnosno one koje koriste domenu nekog od javnih pružatelja elektroničke
pošte.
Također, u prijavnim obrascima navedeni su i kontaktni podaci projektnih partnera, uključujući
brojeve telefona i adrese elektroničke pošte, od kojih su neke adrese pravnih osoba, a dok su
druge službene ili privatne adrese fizičkih osoba koje su ili zaposlene kod navedenih partnera
ili njihovi članovi, ako je riJeč o udrugama.
Uvodnom odredom broj 4. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja
2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju
takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o
zaštiti podataka) propisano je da bJ obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da
buoe u službi čovječ􀄬nstv􀄭. Dalje se navodi da ·pravo na zaštitu- osobnih podataka nije
apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno
da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobo:de i načela priznata
Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i: informiranja.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni pcldaci svi podaci koji
se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi ("ispitanik"): pojedinac čiji se
identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz
pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator
ili uz pomoć j􀄮dnog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni,
ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano
je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija1zaštićena zakonom
kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Navedeno zakonsko ograničenje ne može se primijeniti u odnosu na imen􀄯 i prezimena osoba
zaposlenih u osnovnim i srednjim školama koje provode projekte za rad s darovitim učenicima,
Naime, osnove i srednje škole su tijela javne vlasti iz članka 5. stavka 1 ; točke 2. Zakona o
pravu na pristup informacijama, a kada je riječ o zaposlenima u tijelima j'ilvne vlasti određeni
podaci poput imena i prezimena, stručne kvalifikacije, njihovog radnog !l1iesta i opis poslova
te podaci o bruto plaćama, stimulacijama, dodacima i drugim isplatam􀀊, iako predstavljaju
osobne podatke, ne mogu se smatrati zaštićenima temeljem Opće uredb$ o zaštiti podataka,
već mogu predstavljati podatke u odnosu na koje preteže javni interes. Navedeno proizlazi iz
činjenice da zaposleni u tijelima javne vlasti primaju plaće i druge isplate iz javnih sredstava,
pa je logično da postoji i interes javnosti da se zna na koje osobe se troše javna sredstva ..
Također, navedeno zakonsko ograničenje ne može se primijeniti ni u odnosu na službene
adrese elektroničke pošte fizičkih osoba.
Međutim, u žalbenom je postupku utvrđeno da se u odnosu na podatke koji se tiču privatnih
adresa elektroničke pošte i brojeva telefona, treba primijeniti navedeno zakonsko ograničenje,
odnosno da u pogledu navedenih podataka prevladava interes zaštite identiteta istih
pojedinaca, a omogućavanje pristupa osobnim podacima u konkretnom slučaju predstavljalo
bi nepotrebno zadiranje u tuđi privatni život, osobito imajući u vidu da sukladno članku 9.
Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom
Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi. Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da
su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedene podatke, niti da se isti odnose na
pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim
sredstvima. Također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne
rasprave vezano za navedene podatke, da se iste ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne
sigurnosti ili zaštite okoliša te nije vjerojatno da bi objava istih doprinijela javnom interesu u
smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima
funkcioniranja tijela javne vlasti (dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).
Nakon provedenog žalbenog postupka zaključeno je da se, sukladno odredbi članka 15.
stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, žalitelj u može omogućiti pristup traženim
informacijama na način kako je to odlučeno u točki 2. izreke ovog rješenja.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi
da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
U žalbenom postupku, vezano uz točku 3. zahtjeva kojom žalitelj traži da mu se dostavi
imern􀄰tski link fla- kojem će Qiti ot;>javljena izvješća o. i:z:vršavanju 􀀉nanciranjh__pr9jekat􀄱
utvrđeno je da se navedeno ne može smatrati informacijom u smislu odredbe čl:;mka 5. stavka
1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da je informacija svaki
podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno
o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički
ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge
osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Sukladno navedenome, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama
pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u
materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela
javne vlasti da daje odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja
dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje
preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjev,
npr. određenog dokumenta ili drugog zapisa podataka.
,. .
Stoga, traženje informacije koja.će tek u budućnosti eventualno postojati, ne može se smatrati
traženjem informacije u zakonskom smislu, stoga je u tom dijelu, a prema odredbi članka 23.
stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da će tijelo
javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u
smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona, žaliteljev zahtjev trebalo odbiti.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom
postupku ("Narodne novine", broj 47/09. i 110/21.), u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o
pravu na pristup informacijama, riješiti kao u točki 2., 3. 5. izreke ovog rješenja.
.

Posebno se skreće pozornost da je člankom 25.a Zakona o pravu na pristup informacijama
propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se
omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane
kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja
tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na
prijedlog stranke.
U žalbenom postupku, vezano za točku 2. zahtjeva kojom se traži dokument kojim se definira
nadzor izvršenja, odnosno utroška odobrenih financijskih sredstava, utvrđeno je da predmetne
informacije prvostupanjsko tijelo nije dostavilo Povjereniku za informiranje sa spisom
predmeta.
Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je kad ·je za
donošenje novoga 􀁒ešenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje
prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će
predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 2. Zakona o općem upravnom
postupku, riješiti kao u točki 4. izreke ovog rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari,
dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu. ·
U ponovnom postupku, prije donošenja rješenja prvostupanjsko tijelo mora utvrditi pravo stanje
stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i
pravilnog 􀁒ešenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak, te na
temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka ovog 􀁒ešenja u zakonskom roku
riješiti ovu upravnu stvar.
Postupajući po predmetnom zahijevu u elije lu pod točkom 2., u pari ovnom postupku
prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi posjeduje li informacije koje su predmet zahtjeva te
ukoliko iste posjeduje, dužno je, utvrditi postoje li ograničenja pristupa informacijama iz članka
15. Zakona o pravu na pristup informacijama te provesti test razmjernosti i javnog interesa
sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, čime će utvrditi može li se
omogućiti pravo na pristup traženim informacijama.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može
pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana
od dana dostave rješenja.
DOSTAVITI:
..(j) Miroslav Mađarić

2. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih
Službenik za informiranje
Donje Svetice 38, 1 O 99Q Zagreb
3. Pismohrana, ovdje.

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić

Za: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Zagreb

**Predmet: Izvršenje rješenja Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/25-01/243**

Poštovani,

vezano uz rješenje Povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/25-01/243, URBROJ: 401-01/11-26-6 od 14. siječnja 2026., kojim je poništeno prvostupanjsko rješenje Ministarstva te naloženo omogućavanje pristupa traženim informacijama (točka 2. izreke), ovim putem ukazujem na rokove izvršenja.

Polazeći od pretpostavke da je rješenje Ministarstvu dostavljeno najkasnije 2. veljače 2026., rok za pokretanje upravnog spora istječe 4. ožujka 2026. Ukoliko upravni spor ne bude pokrenut, rješenje postaje pravomoćno 5. ožujka 2026., a rok od osam dana za njegovo izvršenje istječe 13. ožujka 2026., sukladno točki 5. izreke rješenja.

Očekujem da Ministarstvo postupi sukladno navedenom rješenju te u zakonskom roku omogući pristup informacijama kako je naloženo.

Ujedno podsjećam da je člankom 25.a Zakona o pravu na pristup informacijama propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje.

Molim potvrdu je li Ministarstvo pokrenulo upravni spor te, ukoliko nije, planirani datum izvršenja rješenja.

S poštovanjem,

Miroslav Mađarić