Korištenje sustava umjetne inteligencije u radu tijela javne vlasti
Gong made this Freedom of Information request to Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Zagreb as part of a batch sent to 4 authorities
Poštovani,
na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama podnosimo zahtjev za pristup informacijama o korištenju umjetne inteligencije u radu Vaše institucije. Ovaj zahtjev šaljemo u okviru istraživanja kojem je cilj mapiranje korištenja umjetne inteligencije u državnoj i javnoj upravi.
OECD definira sustav umjetne inteligencije (AI sustav) kao "strojni sustav koji za eksplicitne i implicitne ciljeve, na temelju ulaznih podataka koje primi, zaključuje kako generirati izlazne rezultate, poput predviđanja, sadržaja, preporuka ili odluka koje mogu utjecati na fizička ili virtualna okruženja. Različiti sustavi umjetne inteligencije razlikuju se po razinama autonomije i prilagodljivosti nakon implementacije".
Ovim pojmom nisu obuhvaćeni isključivo samostalni AI sustavi, već i AI funkcionalnosti ugrađene u razne softverske alate. Primjeri uključuju, ali nisu ograničeni na:
- sustave i modele generativne umjetne inteligencije koji generiraju ili obrađuju sadržaj (tekst, slike i video), poput ChatGPT-a, Microsoft Copilota ili Google Geminija,
- chatbotove i digitalne asistente,
- sustave za automatiziranu obradu ili klasifikaciju dokumenata,
- sustave za analizu slika/videa (računalni vid),
- sustave za automatsku transkripciju govora ili obradu audio zapisa
- sustave za procjenu rizika ili prioritetizaciju predmeta
Naglašavamo da ovim zahtjevom ne tražimo povjerljive niti poslovno osjetljive podatke, nego isključivo opće informacije o korištenju tehnologije koje trebaju biti dostupne javnosti. Molimo da sljedeće informacije dostavite u elektroničkom obliku, u odgovoru na ovu elektroničku pošiljku (mail):
1. Nazive i svrhu korištenja AI sustava, AI modela ili AI alata u Vašem tijelu javne vlasti, uključujući one koji su već u uporabi, u procesu nabave ili fazi testiranja.
2. Je li Vaša institucija usvojila pravila, politike, smjernice ili neki drugi akt kojim se regulira korištenje, nabava ili razvoj AI sustava, modela i alata?
3. Je li Vaša institucija razvila pravila o korištenju sustava generativne umjetne inteligencije (npr. ChatGPT, Microsoft Copilot, Google Gemini) od strane zaposlenika u izvršavanju radnih zadaća?
S poštovanjem,
Gong
We work to defend the right to FOI for everyone
Help us protect your right to hold public authorities to account. Donate and support our work.
Donate Now
Gong left an annotation ()
Odgovorili mailom 26. ožujka 2026.:
Postovani,
nastavno na Vas zahtjev za pristup informacijama, zaprimljen u Ministarstvu pravosuda, uprave i digitalne transformacije elektronickim putem dana 19. veljace 2026. godine kojim trazite sljedece informacije:
,,1. Nazive i svrhu koristenja AI sustava, AI modela ili AI alata u tijelima javne vlasti - Drzavno odvjetnistvo Republike Hrvatske, Visoki trgovacki sud Republike Hrvatske i Zupanijski sud u Osijeku - ukljucujuci one koji su vec u uporabi, u procesu nabave iii fazi testiranja", sukladno clanku 23. stavak 1. tocka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama (,,Narodne novine", broj: 25/13, 85/15 i 69/22), nize dostavljamo odgovor.
Visoki trgovacki sud Republike Hrvatske i Zupanijski sud u Osijeku, kao i svi ostali sudovi u Republici Hrvatskoj, koriste sustav ANON - sustav za anonimizaciju, indeksaciju i javnu objavu sudskih odluka.
Sustav sluzi za objavu anonimiziranih sudskih odluka na javno dostupnom portalu, uz razradene mogucnosti pretrazivanja po razlicitim kriterijima, kao i mogucnost dohvata u razliciiim formatima, uz postivanje pravila o zastiti osobnih podataka.
U radu sustava ne koriste se generativni modeli za anonimizaciju, cime se osigurava da tekst odluke ne moze u sustini biti promijenjen, vec samo dijelovi mogu biti anonimizirani.
Sustav ANON iz eSpisa preuzima odluke 15 dana nakon otpreme i to na sudovima prvog stupnja automatski anonimizira odluke, predlaze indekse i objavljuje ih na javnom portalu, dok za drugostupanjske odluke i predmete odluke visokih sudova automatski anonimizira odluke i predlaže indekse, no odluke objavljuje sam sud kroz ANON sustav nakon provjere unosa i dodatnih vrijednosti. DORH niti ostala državna odvjetništva ne koriste sustave umjetne inteligencije.